U zajedničkoj organizaciji Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquariuma Pula i Udruge Morski obrazovni centar Pula, treći po redu znanstveno stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Klimatske promjene i očuvanje morskih eko-sustava Jadranskog mora, odvijat će se u Velikoj vijećnici Grada Krka, između 30. rujna i 02. listopada 2022. godine.
Suorganizatori skupa su: Institut Ruđer Bošković, Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana HAZU-a, Prirodoslovni muzej Rijeka, Javna ustanova Priroda, Ponikve eko otok Krk d.o.o. i MareMundi institut. Potporu skupu pružili su: Grad Krk, Turistička zajednica Grada Krka i Turistička zajednica Općine Punat, a isti se priređuje uz podršku predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.
Jadransko more u odnosu na površine svih mora vrlo je malo; čini tek 4,6 posto ukupne površine Sredozemnog mora. Jadran je poluzatvoreno i plitko more, izrazito osjetljivo na sve intenzivnije utjecaje ljudskih aktivnosti: turizam, ribarstvo, pomorski promet, marikulture, eksploataciju ugljikovodika, ali i na snažne utjecaje koje donose klimatske promjene. Povećanjem temperature mora u Jadranu se sve više pojavljuju različite nedomicilne termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Također, dolazi i do promjene areala rasprostranjenosti vrsta unutar Jadranskog mora te do promjena u dotocima vode i hranjivih tvari rijekama te posljedično i do promjena saliniteta. Podiže se i razina mora, a mijenja se i cirkulacija vode u Jadranu. Djelatnostima čovjeka u more dospijevaju veće količine hranjivih i različitih štetnih tvari koje imaju svojstvo bioakumulacije i biomagnifikacije te postaju dijelom hranidbene mreže.
Jadransko je more prirodni resurs neophodan za život, kako morskih organizama, tako i čovjeka. Promjene koje se događaju imaju utjecaj na gospodarstvo i kvalitetu življenja čovjeka te se provođenje aktivne zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje koje omogućuje daljnji održivi razvoj. Za to je nužno razumijevanje povezanosti funkcioniranja svih procesa more-kopno te upoznavanje donosilaca odluka sa znanstvenim spoznajama na svim razinama. Vrlo je bitno upoznati i širu društvenu zajednicu, uključivo i njezine najmlađe članove, s temeljnim znanjima o utjecaju klimatskih promjena na more, procese i živi svijet u njemu te o mogućim posljedicama našeg nedovoljno ozbiljnog shvaćanja te problematike za čovjeka.
S namjerom osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima na Jadransko more, u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj (2021. - 2030.) na ovom će se stručno-znanstvenom skupu, kojeg zajedničkim snagama organiziraju relevantne znanstvene i edukativne institucije, razmatrati negativni utjecaji na eko-sustav Jadranskog mora (od čovjekove aktivnosti do klimatskih promjena) te moguće prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju, kao i nužnost provođenja aktivne zaštite morskih eko-sustava. Dakle, glavne teme bit će: klimatske promjene, strategija prilagodbi i mjere za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora. Jasno definirani zaključci skupa široj će javnosti biti predstavljeni putem medija i brošura, a sve s ciljem podizanja razine svijesti o potrebi provedbe plavog i održivog razvoja.
Podsjetimo, u vrijeme trajanja skupa, u krčkoj Galeriji Decumanus (svakim radnim danom od 10.00 do 13.00 sati), može se razgledati prigodna izložba Blago pod površinom Kvarnera: Mekušci u kvarnerskom podmorju, autorice Milvana Arko-Pijevac, koju donose Centar za kulturu Grada Krka i Prirodoslovni muzej Rijeka. Ovom je izložbom predstavljena raznolikost oblika i boja ove važne skupine morskih organizama koji su oduvijek svojom ljepotom plijenili pažnju čovjeka i poticali njegovu želju za kolekcionarstvom. Zbirke mekušaca, posebice školjkaša, uz minerale, prve su prirodoslovne sustavno prikupljane zbirke upravo zbog svoje ljepote. Cilj ove izložbe je prikazati biologiju i ekologiju mekušaca, njihovu rasprostranjenost i ugroženost u kvarnerskom području, s isticanjem važnosti te skupine organizama u funkcioniranju morskog ekosustava, kao i u cjelokupnoj kulturi čovjeka, od prehrane, preko platežnog sredstva, do religije i umjetnosti te posebno suvremene medicine.
